Lovrakov centar

U Lovrakovom centru u Velikom Grđevcu čeka vas najpoznatiji vlak u Hrvatskoj. To je onakav vlak u kakvom su Draga, Ljuban, Pero i ostali zadrugari iz Velikoga Sela krenuli put velikoga Zagreba. Što se dogodilo na povratku, vjerojatno već znate. Vlak je zapeo u velikom nanosu snijega, a da bi se spasili iz te neugodne situacije, odvažni đaci morali su opravdati ime svoje zadruge – „Sloga“ te su baš to i učinili. Složno su prionuli na posao, promrzlim ručicama očistili snijeg i sretno doputovali kući.

Kao podsjetnik na tu avanturu i složnost zadrugara, u Lovrakovu centru i danas stoji vlak. Od 2004. godine, kada je onamo postavljen, na tračnicama dočekuje brojne posjetitelje.

No, što je vlak bez konduktera! Tako i uz velikogrđevački vlak ponosno stoji gospodin Saperlot, pozivajući malene posjetitelje Lovrakovog centra na avanturu uz stihove poznate dječje pjesmice iz filma o snijegom zametenom vlaku – kad se male ruke slože, sve se može!

Kompozicija vlaka koja se nalazi u Lovrakovu centru istovjetna je onom u kojem je sniman film „Vlak u snijegu“ 1976. godine u režiji Mate Relje. Iz iste je Zbirke Muzeja Hrvatskih željeznica, koja je od 2009. godine spomenik kulture. Čeka restauraciju, a kad se ponovno bude moglo ući u vagone, na radost posjetitelja, oživjet će i scene iz romana i istoimenog filma.

Vlak je trenutno moguće razgledati izvana, kao i drvene skulpture koje ga okružuju, a ovaj dio Lovrakovog centra posebno je bajkovit zimi. Prošećete li uz Centar u zimsko predvečerje, nemojte se iznenaditi ako snježne pahulje do vas donesu zvuk dječje graje i smijeha. To samo maleni zadrugari spašavaju svoj vlak. Ako ne žurite previše, slobodno načas skrenite s puta i pomozite im. Dočekat će vas raširenih ruku i otvorena srca.

Ono što nisu bili u stanju odrasli, učinila su djeca. Riskirajući batine, gnjev roditelja i učitelja, Pero, Medo, Šilo, Milo Dijete i ostali članovi Kvržičine družbe danima su odlazili u zaboravljeni seoski mlin i obnavljali ga kamen po kamen, daščicu po daščicu - sve dok nije zasjao ljepši nego ikad!

Baš kao u knjizi i filmu „Družba Pere Kvržice“, stari mlin ponosno i danas stoji u Lovrakovom centru u Velikom Grđevcu, predstavljajući živu kulturnu baštinu ovog dijela južne Bilogore.

Veliki Grđevac svojedobno je bio poznat po mlinovima, a ambijentalna zgrada uz potok Grđevicu u Lovrakovom centru podignuta je početkom 2000-ih i preslika je mlina koji se nekada davno zaista nalazio na istome mjestu. Sadašnji mlin ima sve što su imali i nekadašnji mlinovi, uključujući i složeni mehanizam s vodenim kolom pomoću kojeg u Velikom Grđevcu i danas možemo samljeti brašno, baš kao što su to činili mlinari iz vremena slavne družbe Pere Kvržice.

Dođete li u Lovrakov centar i odlučite zaviriti u naš mlin, ondje ćete vidjeti i u čemu su kuhali, na čemu su spavali, što su odijevali, čime su se češljali naši junaci. Naime, u dijelu starog mlina uređena je etnografska zbirka koja na najbolji mogući način dočarava duh davnih vremena.

U brojnim velikogrđevačkim mlinovima nekad davno mljelo se brašno od pšenice, pira, raži, ali i kukuruza, a gdje se kukuruz čuvao, doznat ćete zavrite li iza našeg mlina. Ondje se nalazi kukuružarnik - spremnik za kukuruz kakav je nekada imalo gotovo svako seosko dvorište.

Mlin Družbe Pere Kvržice uskoro očekuje kompletna obnova. Osim same zgrade, u planu je i uređenje okoliša, sve u skladu s prepoznatljivim cvjetnim motivima iz knjige i filma „Družba Pere Kvržice“. Nakon obnove, ovaj kutak Lovrakovog centra bit će mjesto za igru, učenje i uživanje u prirodi, u duhu starih vremena, onih koje nam je u svojim djelima dočarao Mato Lovrak.

Nekada davno, u vrijeme junaka iz romana i priča Mate Lovraka, sve što su imali, ljudi su pribavljali i izrađivali vlastitim rukama. Mjesecima su čekali ne bi li niknuo lan koji su pretvarali u platno i od njega šivali košulje, hlače i drugu odjeću. Strpljivo su čekali da dozore pšenica i kukuruz koje bi mljeli u brašno te od njega pekli mirisni kruh. Žene bi satima „lupale“ mlijeko ne bi li iz njega izvukle najfiniji maslac, pekle su pekmeze od krušaka iz svojih voćnjaka, muškarci su sami izrađivali grablje, vile, košare…

Vrijedni podsjetnici na ta vremena i običaje u južnoj Bilogori danas se čuvaju u etnografskoj zbirci koja je smještena u Mlinu družbe Pere Kvržice u Lovrakovom centru. Riječ je o donacijama mještana Velikog Grđevca, vrijednim obiteljskim uspomenama kojih su se donatori odrekli ne bi li goste Velikoga Sela, prvenstveno one najmlađe, koji i dolaze u najvećem broju, upoznali s bogatom tradicijom i kulturnom baštinom svoga kraja.

Predmeti izloženi u starom mlinu su autentični i potječu iz prve polovice i sredine 20. stoljeća, a zbirka trenutno broji 114 inventarnih brojeva te je upisana u registar kulturnih dobara.

Predmeti iz etnografske zbirke mogu se razgledati u obje prostorije mlina. U ulaznoj se nalaze predmeti vezani uglavnom uz poljoprivredne aktivnosti, dok se u bočnoj prostoriji nalaze predmeti vezani uz kućanstvo.

Pomoću tih predmeta rekonstruiran je ambijent ruralne obiteljske kuće. Različiti tipovi namještaja, predmeti za obradu sirovina, za izradu tekstila, emajlirani tanjuri i drugo posuđe, svete slike, predmeti za pohranu hrane, alati za ribolov i poljoprivredne radove, samo su djelić onoga što sadrži ova vrijedna zbirka.

Ljuban, Pero, Anka Brazilijanka, Bregar, devetorica hrabrih predvođeni Milanom i drugi junaci iz priča Mate Lovraka nisu znali za mobitele, računala, televiziju, čak ni radio. Oni su se razonodili i zabavljali u prirodi, a kroz igru su istraživali i učili o svijetu oko sebe.

Iako nisu ni sanjali o svim modernim čudima koja su na raspolaganju današnjoj djeci, suvremeni klinci u svakom trenutku mogu posegnuti za onim u čemu su nekad uživali maleni Lovrakovi prijatelji. Priroda je i dalje uvijek tu, svuda oko nas, strpljivo čeka da istražimo sve njezine ljepote!

Nema boljeg načina za upoznavanje s prirodnim ljepotama južne Bilogore od šetnje Stazom prijatelja prirode koja se nalazi u sklopu Lovrakovog centra u Velikom Grđevcu. Ova poučna staza otvorena je 2022. godine. Uredila ju je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko-bilogorske županije u partnerstvu s Kulturnim centrom „Mato Lovrak“. Nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000, odnosno na području značajnom za ptice.

Staza je dugačka oko 700 metara i podijeljena je u četiri zone. Prva zona je zona zabave te sadrži drvene elemente za igru. Druga zona namijenjena je školi u prirodi te je opremljena klupama za predavanja u prirodi. U sklopu staze sagrađena je i ljetna učionica, natkrivena pozornica s gledalištem za održavanje predavanja i predstava te druge programe. Treća zona posvećena je interpretaciji ptica Bilogore, dok četvrta zona predstavlja poplavne šume.

Uz stazu se nalaze interpretacijske ploče na kojima šetači mogu doznati više informacija o bilogorskim šumama i njihovim stanovnicima, karte, a tu su i klupe i stolovi te dječje igralište.

Duž Staze prijatelja prirode šetače prate motivacijske poruke i podsjetnici na to kako bismo se prema prirodi svi trebali odgovorno odnositi te je čuvati za nove generacije - baš kao što su je naši stari sačuvali za nas.