Posjetite nas

Na obroncima južne Bilogore, okruženo hrastovim šumama, plodnim pašnjacima i njivama, smjestilo se Veliko Selo iz djela i djetinjstva Mate Lovraka. U njemu žive junaci dva najpoznatija njegova romana – Ljuban, Pero, Draga i ostali putnici iz „Vlaka u snijegu“, kao i onaj drugi, poduzetni i odvažni Pero koji je, zajedno sa Šilom, Milim Djetetom i ostatkom „Družbe Pere Kvržice“, odlučio obnoviti zaboravljeni seoski mlin.

30-ih godina prošloga stoljeća, način života u mnogočemu se razlikovao od današnjeg. Djeca na selu tada nisu odrastala u izobilju, često su morala pomagati roditeljima u kući i na polju, sama su izrađivala igračke od materijala iz prirode i sama su tražila rješenja za probleme, spoznajući pritom one istinske životne vrijednosti – rad, poštenje, poštovanje.

Njih su utjelovili upravo Lovrakovi junaci te ih, iz generacije u generaciju, prenosili na sve one koji su s radošću čitali o njihovim zgodama i nezgodama. Zahvaljujući tome, te vrijednosti žive i danas - baš kao što živi i Veliko Selo.

Iako je prošlo skoro čitavo stoljeće otkako ga je Mato Lovrak predstavio svojim čitateljima, nije se puno promijenilo. I dalje ga okružuju čudesne livade i šume, a u njemu neki novi klinci odvažno kroče stazama koje su utabali Lovrakovi zadrugari i ostali junaci.

Na tim stazama ima mjesta i za sve druge, malene i velike goste, koji i sami žele doživjeti čaroliju Lovrakovog svijeta.

Stoga, dođite - u Velikom Selu svi ste dobrodošli!

Otkako ga je prije skoro stotinu godina prvi put spomenuo u svojim romanima, Lovrakovo Veliko Selo, odnosno njegov rodni Veliki Grđevac, izaziva znatiželju i privlači posjetitelje.

Od 2014. godine velikogrđevačkim gostima službeni domaćin smo mi - Kulturni centar „Mato Lovrak“. Naš zadatak je organizacija posjeta, izleta i brojnih drugih aktivnosti za malene i velike posjetitelje.

Najbrojniji gosti u Velikom Grđevcu su osnovnoškolci koji nam stižu sa svojim učiteljima, kako bi se pobliže upoznali s Lovrakovim djelima. Prvenstveno, s klasicima hrvatske dječje književnosti, „Vlakom u snijegu“ i „Družbom Pere Kvržice“,  koji su sastavni dio nastavnog programa hrvatskoga jezika, no i s drugim romanima i pričama poznatog književnika. Neka od tih djela su: „Anka Brazilijanka“, „Divlji dječak“, „ Devetoica hrabrih“.

Uz stručno vodstvo naših interpretatora, posjet Velikom Grđevcu za naše goste pretvara se u priču o Mati Lovraku i njegovim junacima, a ujedno je i prilika za susret s čudesnom prirodom naše Bilogore, za učenje i igru. 

Ako odlučite doći u naše Veliko Selo, pokazat ćemo vam Spomen sobu Mate Lovraka koja je smještena u Osnovnoj školi u Velikom Grđevcu i provozat ćemo vas „Lovrak Expressom“ do Lovrakovog centra. Ondje vas čeka kompozicija „Vlaka u snijegu“ i Mlin „Družbe Pere Kvržice“, gdje ćemo zajedno oživjeti zgode i nezgode junaka Lovrakovih romana.

U mlinu ćete vidjeti tanjure iz kakvih su jeli Pero i ostatak družbe, krevet u kakvom su spavali, grablje i vile kakvima su okretali sijeno... I sve to doživjet ćete okruženi prirodom, močvarnom šumom i njezinim stanovnicima, od kojih ćete neke u susresti u šetnji Stazom prijatelja prirode. 

Kad ste već došli vidjeti mlin, zašto ne biste prihvatili izazov i napravili svoj kruh? Mijesit ćete ga i oblikovati sami, a ispeći ćemo ga zajedno u krušnoj peći.

U vrijeme kada su živjeli Lovrakovi junaci, nije bilo igračaka kakve danas poznajemo. Izrađivali su ih sami, a u Velikom Grđevcu to možete i vi. Pokazat ćemo vam kako od komušine, osušene „haljinice“ klipa kukuruza, napraviti lutku, cvijet ili nakit, a kako od papira maketu mlina i vodenice. 

Nikako ne propustite zaigrati neku od grupnih igara kojima su se nekad zabavljala djeca, poput povlačenja konopa, špekulanja, skakanja u vreći.

Puno je razloga za doći u Veliki Grđevac. Radujemo se vašem dolasku!

U životu ništa nije nemoguće. Sumnjate li imalo u ovu tvrdnju, dozvolite Mati Lovraku da vas uvjeri u suprotno. Od malenog dječaka sa sela, koji je sanjao o tome da jednoga dana nešto postigne u životu, on se vinuo do neslućenih visina. Postao je jedan od najpoznatijih hrvatskih književnika za djecu, a bez njegovih priča danas su nezamislive čitanke te sati hrvatskog jezika i medijske kulture.

Osim što je bio pisac, Mato Lovrak bio je i učitelj, i to ne bilo kakav. On je bio prosvjetar ispred svoga vremena, često neshvaćen zbog stavova koje je zagovarao, poput onoga da je nedopustivo tući đake u razredu i tjerati ih da gradivo „bubaju“ napamet.

A bio je i veliki lokalpatriot. U svakoj svojoj knjizi pronašao je mjesta za bar jedan detalj u kojem ćete prepoznati njegov rodni Veliki Grđevac - njegovo Veliko Selo u kojem su u vrijeme njegova djetinjstva zaista rasli i igrali se „pravi“ Pere, Drage i Ljubani. Smještajući radnju svojih romana na pitome obronke koji neodoljivo podsjećaju na južnu Bilogoru, Mato Lovrak na najljepši mogući način odao je počast svom rodnom kraju.

Ovaj velikan hrvatske književnosti rođen je 8. ožujka 1899. godine u Velikom Grđevcu. Ondje je završio i pučku školu. Nakon toga školovanje nastavlja u bjelovarskoj Gimnaziji, gdje je morao ponavljati jedan razred zbog ocjene nedovoljan iz, ni manje ni više, već hrvatskoga jezika. Unatoč tomu, završava Učiteljsku školu u Zagrebu te počinje raditi kao učitelj, prvo po Kutini, a potom i u drugim mjestima u Moslavini i na Bilogori, uključujući i rodni Veliki Grđevac.

Lovrakova književna karijera započinje 1920.-ih godina, kada objavljuje svoje prve radove, no popularan među djecom i odraslima postaje nakon što je 1933. objavio roman Djeca Velikog Sela koji je kasnije preimenovan u Vlak u snijegu. Priča je to o skupini seoske školske djece sa sela koja se suočavaju s izazovima i pokazuju hrabrost, solidarnost i prijateljstvo u trenutku kada vlak s kojim se vraćaju s izleta iz Zagreba zapne u snijegu. Djelo je nadahnuto pravim događajem koji je Lovrak doživio u svojoj učiteljskoj karijeri i nosi snažnu poruku o važnosti zajedništva. Roman je ubrzo nakon objavljivanja postao vrlo popularan, a 1976. godine doživio je i filmsku adaptaciju koja je dodatno proširila Lovrakovu poruku među djecom i odraslima.

Iste godine kad i Vlak u snijegu, Lovrak objavljuje jednako popularan roman, Družbu Pere Kvržice, koji se također ističe kao jedno od najvažnijih djela hrvatske dječje književnosti. Ova priča prati skupinu seoske djece koja odlučuju sama obnoviti stari mlin u svom selu, suprotstavljajući se nesklonim odraslima i dokazavši pritom vrijednost suradnje, odgovornosti i ustrajnosti. Lik Pere Kvržice, vođe družbe, postao je simbol dječje inicijative i snalažljivosti. Roman je također ekraniziran, a film je do danas omiljen među gledateljima.

Lovrak nije bio samo književnik nego i predan učitelj, koji je više od četiri desetljeća radio u osnovnim školama diljem Hrvatske, od rodnog Grđevca do Kutine i Zagreba. Kao učitelj, bio je vrlo blizak djeci, razumijevajući njihove potrebe, želje i izazove, što je snažno utjecalo na njegov književni rad. Njegova djela prožeta su elementima stvarnog života, i seoskog i gradskog, jednostavnog jezika i bliskih likova, zbog čega su bila razumljiva i privlačna djeci. Smatrao je da književnost za djecu treba biti izvor inspiracije, ali i pouke. Također, kroz svoje priče prikazivao je realne probleme i situacije s kojima su se djeca mogla poistovjetiti, a odrasli razumjeti.

Osim što su Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice klasici hrvatske književnosti, Lovrak je napisao i druga djela, poput romana Divlji dječak i Neprijatelj broj 1, te zbirki priča koje su oblikovale dječju literaturu. Njegova književnost i danas je popularna i dio je školske lektire i nastave vezane uz medijsku pismenost.

Mato Lovrak preminuo je 13. ožujka 1974. godine u Zagrebu, ostavivši iza sebe trajnu kulturnu baštinu koja nastavlja nadahnjivati nove generacije. Njegova djela podsjećaju na važnost prijateljstva, suradnje i ljubavi prema zajednici, čineći Lovraka jednim od najomiljenijih pisaca među hrvatskom djecom, ali i odraslima koji su odrasli uz njegove knjige.